Pepelnica je gljivično oboljenje velikog broja različitih vrsta koje dolazi na sve nadzemne dijelove biljaka, sve većeg je značaja zbog promjene klimatskih uvjeta, te dosta nepredvidiva zbog posebnosti da za svoj razvoj ne treba vodu, samo visoku vlagu i umjerene temperature.
Prepoznaje se bijelim praškastim, nalik pepelu, rastom na licu lista te peteljkama listova.
Zaraženi dijelovi brzo gube formu, uvijaju se i zaostaju s rastom, kod jače zaraze listovi se mogu i osušiti. Također se može pojaviti i na neodrvenjenim dijelovima grana. Hortikulturne vrste koje najčešće stradavaju su: lovorvišnje, portugalske višnje, jorgovani, lagerstremija, jagode i sve povrtne kulture, ruže, kuglasti javori su jedni od najčešćih.
Plamenjača je gljivična bolest uzrokovana gljivicama Phytophthora infestans, a koja se prvenstveno širi po vlažnom vremenu – najveća opasnost od širenja bolesti jest tijekom čestih kiša ljeti, gdje se micelij gljive širi kapljicama vode na više dijelove biljaka. Česta je bolest kasnog i kišovitog ljeta, dobivajući tako naziv "kasna palež".
Odlikuje se sivkastom prevlakom preko listova, koji pjegasto odumire ostavljajući tako prvo žute i crvenkaste do kasnije sive pjege po listovima. Kasnije se listovi kovrčaju te otpadaju.
Najčešća je na povrtnim kulturama, no nisu isključene ni voćne vrste poput jabuka, krušaka,višanja i trešanja, ukrasnog bilja poput puzajućeg ružmarina, oleandera, forzicije i sličnih.
Nešto rjeđa gljivična oboljenja na hortikulturnim vrstama, no ostavljena netretirana, mlađe sadnice ukrasnog bilja mogu potpuno propasti. Prepoznaje se crvenkasto-narančastim nakupinama na gornjih i donjim dijelovima listova, smanjujući tako sposobnost biljke da vrši fotosintezu. Česta je na ukrasnim grmovima žutike - Berberisa, raznim ukrasnim travama, ružama i ljetnicama koje prezimljavaju unutar zaštićenih prostora.